Proizvodnja izuzetno slatke i ljekovite biljke stevije u plastenicima pruža mogućnost veće zarade u odnosu na plasteničku proizvodnju povrća i jagode, tvrdi profesor Agromediteranskog Fakulteta iz Mostara Nezir Tanović.
List stevije slađi je 30 do 40 puta od šećera, a ekstrakt čak 300 puta!
Tanović objašnjava da Amerikanci dugo nisu dozvoljavali proizvodnju ove biljke, da ne bi bila ugrožena proizvodnja šećerne trske, repe i drugih kulutra iz kojih se dobija šećer.Ipak stevija je postepeno počela da se vraća, kao zaslađivač u prehrambenoj industriji, a zbog ljekovitih svojstava i kao važan preparat u farmaciji.“Indijanci su je koristili za pripremanje jela, bila im je temelj, a polako postaje temelj u novoj prehrambenoj industriji”, kaže Tanović.
Stevija je dobra za konzerviranje voća i povrća, umjesto šećera, jer ne fermentira, koristi se u prozvodnji kolača i sladoleda i, za razliku od šećera, ne izaziva karijes.Ljekari je preporučuju kod velikog broja oboljenja, posebno za dijabetes, jer smanjuje nivo šećera u krvi.Pospješuje probavu, smanjuje nivo holesterola i nivo glukoze u krvi. Kad oslabi srčani mišić i dođe do skupljanja vode u stomaku i koljenima, klasična medicina preporučuje steviju.
Ima antiseptičko, antialergijsko i antimikrobno dejstvo, tako da se pasta za zube danas ne može zamisliti bez stevije. Ono što je slatkasto u pasti – to su njeni miligrami.“Ekstrakt povoljno djeluje na mnoge bolesti kože, a čišćenje kože` stevijom` je neminovno”, naglašava Tanović.Korišćenje stevije redukuje i zavisnost od alkohola i pušenja. Poslije stevije ne prijaju cigareta i alkohol, tako da se prave razni preprarati za odvikavanje, na bazi ove biljke.Stevija se uglavnom uzgaja iz sjemena, da se dobiju presadnice. Od sjetve do presadnice je 50 dana, kada ide u male plastične kontejnere.
Razmaci sadnje u plasteniku su 60 do 70 centimetar, a unutar reda 20 do 30 centimetara, da po jednom metru kvadratnom bude 7 do 9 biljaka.Nema velikih zahtjeva prema zemljištu, podnosi sve, ali se preporučuje da budu pjeskovita ili ilovasta.Stevija ne trpi vodu oko korijena i nije potrebno veliko navodnjavanje, osim za vrijeme sjetve, navodi Srna.
Tanović pojašnjava da se stevija bere kao blitva ili šećerna trska, tako što se donji listovi podbiraju i suše, sve dok se ne dođe do vrha biljke. Osušeno lišće se melje u prah, koji se dodaje jelima ili se pravi ekstrakt, pa se razblažuje vodom.
Prije tri godine, federalni institut za poljoprivredu počeo je proizvodnju ove biljke i njeno sjeme se može naći na tržištu u BiH.
